Kulturna baština općine Postira vrlo je bogata. Korijeni povijesti ovog mjesta sežu sve do rane antike, što nam potvrđuju brojni arheološki nalazi u samom mjestu i bližoj okolici. Najpoznatiji arheološki lokalitet je jednobrodna starokršćanska bazilika Sv. Lovre iz 5/6. st. koja se nalazi u pješčanoj uvali Lovrečini, četiri km. istočno od Postira. Krstionica, nad čijim se zdencem uzdiže obnovljeni ciborij, nekoliko sarkofaga, veće površine sačuvanih fresaka u unutrašnjosti bazilike, svrstavaju ovaj lokalitet među najznačajnije starokršćanske lokalitete u Hrvatskoj. U dnu uvale nalaze se značajni ostaci ville rustcae, a u moru ostaci antičkog gata. Ovaj lokalitet bilo je mjesto jakog redovničkog svetišta, koje je nastavilo život i u vrijeme benediktinaca na otoku.
Iznad  Postira je lokalitet Mirje na kojem je pronađen starokršćanski samostanski sklop s klaustrom i trijemom- osmatračnicom nad kanalom uz otok.
Na pedalj ispod razine pločnika župne crkve pronađeni su zidovi trobrodne starokršćanske bazilike iz 5/6. st. posvećene također Sv. Ivanu Krstitelju.Tu se posebno ističe krstionica s krsnim zdencem i ulomci fresaka na S strani, dok je u apsidi tipološki jedinstvena konfesija „L“ oblika u kojoj su bile pohranjene moći titulara.
Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja počela se graditi sredinom 16. st. te je u nekoliko navrata dograđivana da bi 1873. g. dobila pročelje u neoromaničkom stilu, kakav je i danas. Današnje svetište je najstariji dio i vrlo rijedak primjer utvrde iz renesansnog razdoblja na čijem su vanjskom zidnom plaštu i danas sačuvane puškarnice. U crkvi je križni put, rad trojice slikara iz 18/19. st., te nekolika slika majstora venecijanske škole.
Od sakralnih objekata uz župnu crkvu, tu su i crkvice: Sv. Duh utemeljena 1614. g., Sv. Ante iz 18. st., Sv Nikole, Sv. Roka, te kapelice: Gospe od Gorme u uvali Trstena, Sv. Nikole na crnoj ploči i Sv. Josipa u samostanu časnih sestara.
Od profane arhitekture, među kamenim kućama nekadašnjih bračkih veleposjednika u luci, ističe se kaštel Lazanić, renesansnog zabata, proviđen humanističkim citatima religioznog sadržaja. Tu se rodio hrvatski pjesnik Vladimir Nazor (1876-1949).
Najljepši graditeljski sklop, s ugođajem mediteranskog gradića, doživljava se na malom slikovitom trgu (piaca) do crkve. Kameni obluci, što su ih težačka stopala, papci i kopita glačali a kiše isprale, utisnuti su u tvrdo tlo ulice i tlo trga. Taj zatvoreni trg pod crkvom zanimljivim sklopovima pročelja izgrađenim od klesana kamena s vratima koja se otvaraju na trg, kamenim sjedalima za odmor i razgovor, bio je središte života, zborište i trgovište.