DOŽIVITE

Via Brattia

Via Brattia

Kružna turističko – planinarska staza, ukupne dužine od oko 140 km, koja u prekrasnu pješačku cjelinu povezuje veći broj bračkih naselja i dvanaest (12) najatraktivnijih kulturno – povijesnih otočkih lokacija.

Prolazi središtima mnogih prekrasnih i živopisnih bračkih naselja – Supetra, Miraca, Sutivana, Bobovišća na moru, Ložišća, Bobovišća, Milne, Murvice, Bola, Sumartina, Povalja, Pučišća, Postira, Škripa, i vodi vas do nekih od najljepših bračkih plaža i uvala – Zlatnog rata, Farske, Murvice, Lovrečine, Smrke… 

S obzirom da je staza kružna, markirana je u oba smjera te na nju možete krenuti iz bilo kojeg od gore spomenutih naselja, jednostavno prateći markaciju plavo – bijele boje. 

Preporučujemo vam da pješačke dionice odrađujete na način da spavanje predvidite u nekom od naseljenih mjesta kroz koje prolazi Via Brattia i u njima obnavljate zalihe vode i hrane. 

Napominjemo kako je kampiranje van predviđenih mjesta i paljenje vatre na otvorenom strogo zabranjeno u Republici Hrvatskoj, a 112 je telefonski broj za slučaj nužde.

Istražite kartu i znamenitosti

slider image
Accordion Content

Pustinju (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena. Muzej je otvoren svaki dan osim nedjelje a zadnji ulaz je u 14.30h.

Zmajeva špilja (Drakonjina pećina) je spomenik pećinskoga samostanskog života popova glagoljaša iz 15. st. Nalazi se  200 m iznad sela  Murvice u srcu Vidove gore. Kroz stoljeća je služila kao stan i svetište poljičkih glagoljaša prebjeglih pred turskom najezdom kako bi u špilji nastavili  redovnički život. U špilji je okamenjena  povijest jednog progonjenog naroda koji je pomirio svoju davnu pogansku vjeru s kršćanskim poimanjem svijeta. Pa tako u ovoj špilji žive zajedno davni slavenski mitovi o vukodlacima, vilama, morama i vješticama s  bosanskim kraljevima i prizorima iz apokalipse.

Osnovan je 1475.g. na mjestu koje su Dominikancima odredili mještani Bola, a potvrdio brački knez Zacharia. Duhovni i kulturni utjecaj samostana osjećao se je stoljećima, ne samo u Bolu nego i šire. Pored muzeja u samostanu se nalazi biblioteka s rijetkim primjercima  knjiga i rukopisa. U  samostanskoj crkvi je kasetirani strop sa slikom Apoteoza sv. Dominika rad domaćeg slikara Tripe Kokolje iz 17. st., a na glavnom oltaru  nalazi se oltarna pala “Bogorodica sa svecima” iz radionice Jacopa Tintoretta.

„Podsmrčevik je jedan od pet selačkih zaselaka koji su se smjestili u unutrašnjosti otoka, sjeverozapadno od Selaca. Danas su uglavnom napušteni jer su se njihovi žitelji nastanili u obližnjim naseljima. Najstarije dijelove ovog zaselka karakteriziraju male kamene kuće građene u suhozidu ili zidane od klesanog kamena,  s ograđenim dvorištima i stajama i danas vjerno svjedoče kako se u njima nekad živjelo, te su pravi spomenik bračke ruralne arhitekture.“

Bježeći pred turcima Franjevci su ovdje pristigli sredinom 17. stoljeća, te su zajedno s prvim doseljenicima osnovali Sumartin. Franjevački samostan je najpoznatiji po legendarnom pjesniku i franjevcu Andriji Kačiću-Miošiću. Danas se u njemu nalazi privatni muzej sa vrijednom zbirkom predmeta. Kod crkve također potražite spomen ploču „Stopa sv. Martina iz Toursa“.

Mnogi posjetitelji u Povlja dolaze vidjeti ranokršćansku baziliku smještenu uz župnu crkvu.

Ostaci ranokršćanske bazilike datiraju iz V. i VI. stoljeća. Mnogi dijelovi ove trobrodne bazilike očuvani su u cijelosti, kao i prostor nekadašnje krstionice. Odavde također potječu, za hrvatsku kulturu i povijest značajni, Povaljski prag i Povaljska listina.

Klesarska škola započela je s radom davne 1909. godine . Jedina je škola u Republici Hrvatskoj koja obrazuje klesare. Svoj rad temelji na antičkoj tehnologiji obrade kamena upotrebom starorimskih ručno kovanih alata. Po tome je poznata u cijelome svijetu te je godišnje posjete tisuće gostiju. Vještina ručne obrade kamena upotrebom starih rimskih alata koja se njeguje u Klesarskoj školi zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

U uvali Lovrečina uz izvor vode i plodno polje podignuto je rimsko gospodarsko imanje. U 5. stoljeću, u rubnom dijelu, utemeljen je benediktinski samostan s crkvom posvećenom sv. Lovri čije je ime sačuvano u nazivu uvale. Lovrečina je danas najveća pješčana uvala na otoku Braču i jedna od njegovih najpopularnijih plaža.

Mirje je smješteno između dva važna središta na jadranskom dijelu provincije: Dioklecijanove palače u Splitu i carskih kamenoloma kod Škripa iz kojih se brao arhitektonski kamen za monumentalnu palaču. Brojni ulomci crkvenog kamenog namještaja potvrdili su postojanje sakralne građevine VI. stoljeća. Analiza pronađenih zidova sugerira da sklop nije građen za samostansku zajednicu već se radi o naknadnoj adaptaciji kasnoantičke vile s termalnim sklopom.

Muzej otoka Brača u Škripu, smješten u kuli Radojković iz 16.st. je jedan od najposjećenijih hrvatskih muzeja kojeg godišnje posjeti oko 15 000 ljudi. Temelji građevine u kojoj se muzej nalazi datiraju još iz vremena drevnih Ilira. Na donjem katu muzeja nalazi se rimski mauzolej  gdje su prema legendi pokopane Valerija i Priska – žena i kćer rimskog cara Dioklecijana.

Muzej otoka Brača sigurno je mjesto koje svakako morate posjetiti tijekom vašeg boravka na Braču.

Kapelica jedinstvenog oblika na raskrću drevnih puteva iz Sutivana prema Mircima i nekadašnjoj župi Donjem Humcu(u 16. St.) Nedaleko od crkvice nalazi se i jedini spelološki lokialitet (jama) na području Sutivana.

Iako crkvici sv. Martina ne znamo točno vrijeme gradnje, pokazuje ranoromaničke stilske odlike. Na pročelju joj je dozidan zvonik na preslicu krajem 15. st. Reljef na oltaru se smatra djelom klesara iz 15. st. koji se ugledao na trogirska ostvarenja Nikole Firentinca.
Lokacija na kojoj se nalazi iznimno je važan strateški položaj s kojega se vidi pomorski put kroz Splitska vrata i akvatorij između Hvara, Brača i Šolte.

Sakupite pečate za lijepu uspomenu

Na vidnom mjestu na svakom od lokaliteta označenim brojevima od 1 do 12 nalazi se pečat.

Pečat treba otisnuti na za to predviđeno mjesto na zadnjoj stranici karte koje možete preuzeti u nekom od Turističko – informativnih centara na otoku Braču (Supetar, Sutivan, Milna, Bol, Postira, Pučišća, Sumartin).

Svakako imajte sa sobom tekućinu za pečat. Mjesto za pečat obilježeno je brojkom lokaliteta.

Jednom kad obiđete svih 12 lokaliteta i pažljivo udarite sve pečate na zadnjoj stranici karte, pred vama će se stvoriti grb otoka Brača odnosno slika Sv. Jurja, zaštitnika otoka Brača kako ubija zmaja.

Tu sliku možete uokviriti i dobiti suvenir s ovog putovanja i podsjetnik na, nadamo se, lijepo i nesvakidašnje iskustvo s otoka Brača.

MUZEJ PUSTINJA BLACA

Pustinju (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena. Muzej je otvoren svaki dan osim nedjelje a zadnji ulaz je u 14.30h.

ZMAJEVA ŠPILJA

Zmajeva špilja (Drakonjina pećina) je spomenik pećinskoga samostanskog života popova glagoljaša iz 15. st. Nalazi se  200 m iznad sela  Murvice u srcu Vidove gore. Kroz stoljeća je služila kao stan i svetište poljičkih glagoljaša prebjeglih pred turskom najezdom kako bi u špilji nastavili  redovnički život. U špilji je okamenjena  povijest jednog progonjenog naroda koji je pomirio svoju davnu pogansku vjeru s kršćanskim poimanjem svijeta. Pa tako u ovoj špilji žive zajedno davni slavenski mitovi o vukodlacima, vilama, morama i vješticama s  bosanskim kraljevima i prizorima iz apokalipse.

DOMINIKANSKI SAMOSTAN U BOLU

Osnovan je 1475.g. na mjestu koje su Dominikancima odredili mještani Bola, a potvrdio brački knez Zacharia. Duhovni i kulturni utjecaj samostana osjećao se je stoljećima, ne samo u Bolu nego i šire. Pored muzeja u samostanu se nalazi biblioteka s rijetkim primjercima  knjiga i rukopisa. U  samostanskoj crkvi je kasetirani strop sa slikom Apoteoza sv. Dominika rad domaćeg slikara Tripe Kokolje iz 17. st., a na glavnom oltaru  nalazi se oltarna pala “Bogorodica sa svecima” iz radionice Jacopa Tintoretta.

PODSMRČEVIK

Jedan od pet selačkih zaselaka koji su se smjestili u unutrašnjosti otoka, sjeverozapadno od Selaca. Danas su uglavnom napušteni jer su se njihovi žitelji nastanili u obližnjim naseljima. Najstarije dijelove ovog zaselka karakteriziraju male kamene kuće građene u suhozidu ili zidane od klesanog kamena,  s ograđenim dvorištima i stajama i danas vjerno svjedoče kako se u njima nekad živjelo, te su pravi spomenik bračke ruralne arhitekture.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA SV. MARTINA U SUMARTINU

Bježeći pred turcima Franjevci su ovdje pristigli sredinom 17. stoljeća, te su zajedno s prvim doseljenicima osnovali Sumartin. Franjevački samostan je najpoznatiji po legendarnom pjesniku i franjevcu Andriji Kačiću-Miošiću. Danas se u njemu nalazi privatni muzej sa vrijednom zbirkom predmeta. Kod crkve također potražite spomen ploču „Stopa sv. Martina iz Toursa“.

RANOKRŠĆANSKA BAZILIKA U POVLJIMA

Mnogi posjetitelji u Povlja dolaze vidjeti ranokršćansku baziliku smještenu uz župnu crkvu.

Ostaci ranokršćanske bazilike datiraju iz V. i VI. stoljeća. Mnogi dijelovi ove trobrodne bazilike očuvani su u cijelosti, kao i prostor nekadašnje krstionice. Odavde također potječu, za hrvatsku kulturu i povijest značajni, Povaljski prag i Povaljska listina.

KLESARSKA ŠKOLA U PUČIŠĆIMA

Klesarska škola započela je s radom davne 1909. godine . Jedina je škola u Republici Hrvatskoj koja obrazuje klesare. Svoj rad temelji na antičkoj tehnologiji obrade kamena upotrebom starorimskih ručno kovanih alata. Po tome je poznata u cijelome svijetu te je godišnje posjete tisuće gostiju. Vještina ručne obrade kamena upotrebom starih rimskih alata koja se njeguje u Klesarskoj školi zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

LOVREČINA I BAZILIKA SV. LOVRE

U uvali Lovrečina uz izvor vode i plodno polje podignuto je rimsko gospodarsko imanje. U 5. stoljeću, u rubnom dijelu, utemeljen je benediktinski samostan s crkvom posvećenom sv. Lovri čije je ime sačuvano u nazivu uvale. Lovrečina je danas najveća pješčana uvala na otoku Braču i jedna od njegovih najpopularnijih plaža.

KASNOANTIČKA VILA NA MIRJU KOD POSTIRA

Mirje je smješteno između dva važna središta na jadranskom dijelu provincije: Dioklecijanove palače u Splitu i carskih kamenoloma kod Škripa iz kojih se brao arhitektonski kamen za monumentalnu palaču. Brojni ulomci crkvenog kamenog namještaja potvrdili su postojanje sakralne građevine VI. stoljeća. Analiza pronađenih zidova sugerira da sklop nije građen za samostansku zajednicu već se radi o naknadnoj adaptaciji kasnoantičke vile s termalnim sklopom.

MUZEJ OTOKA BRAČA U ŠKRIPU

Smješten u kuli Radojković iz 16.st. je jedan od najposjećenijih hrvatskih muzeja kojeg godišnje posjeti oko 15 000 ljudi. Temelji građevine u kojoj se muzej nalazi datiraju još iz vremena drevnih Ilira. Na donjem katu muzeja nalazi se rimski mauzolej  gdje su prema legendi pokopane Valerija i Priska – žena i kćer rimskog cara Dioklecijana.

Muzej otoka Brača sigurno je mjesto koje svakako morate posjetiti tijekom vašeg boravka na Braču.

CRKVICA SV. SPIRIDONA

Kapelica jedinstvenog oblika na raskrću drevnih puteva iz Sutivana prema Mircima i nekadašnjoj župi Donjem Humcu(u 16. St.) Nedaleko od crkvice nalazi se i jedini spelološki lokialitet (jama) na području Sutivana.

CRKVICA SV. MARTINA

Iako crkvici sv. Martina ne znamo točno vrijeme gradnje, pokazuje ranoromaničke stilske odlike. Na pročelju joj je dozidan zvonik na preslicu krajem 15. st. Reljef na oltaru se smatra djelom klesara iz 15. st. koji se ugledao na trogirska ostvarenja Nikole Firentinca.

Lokacija na kojoj se nalazi iznimno je važan strateški položaj s kojega se vidi pomorski put kroz Splitska vrata i akvatorij između Hvara, Brača i Šolte.

Ostale staze

Postira - Vidova gora - Bol

Postira - Vidova gora - Bol

- 21 km -

Put procesije Velikog petka

Put procesije Velikog petka

- 5 km -